Nįttśruréttur Ķslendinga

(Greinin er aš hluta til endurritun/uppfęrsla į fyrri grein minni sem var skrifuš įšur en Forsetinn synjaši Icesave III lögunum stašfestingar)

Į morgun bżšst landsmönnum ķ annaš sinn tękifęri til žess aš įkveša hvort umbreyta skuli tjóni af misheppnušu framtaki einkabanka ķ almennar skuldir ķslenskra skattgreišenda. Žetta er mjög mikilvęg og afdrifarķk įkvöršun žvķ hvorki er til fordęmi fyrir žvķ aš ķslenska rķkiš gangist ķ įbyrgšir fyrir kröfu af žessari gerš eša af jafn hįrri upphęš. Žegar upp koma jafn einstakir og fordęmislausir rķkisgjörningar į borš viš Icesave er fullkomlega ešlilegt og jįkvętt aš ķslenska žjóšin, ęšsti valdhafi į Ķslandi, hafi lokaśrskuršarvald ķ mįlinu. Žó ber aš hafa ķ huga aš lķklegt er aš žeir sem aš öllu jöfnu fara meš rķkisvaldiš lķti į śrskuršinn sem fordęmisgefandi. Valdhafar temja sér jafnan aš fara eins frjįlslega meš skattfé og kjósendur lįta višgangast og spurningin sem liggur fyrir žjóšinni felur žvķ ķ sér hvort skattgreišendur ętli aš lįta žaš višgangast aš skattfé sé notaš ķ ólögvaršar kröfur į gjaldžrota einkafyrirtęki, eša hvort įfram skuli takmarka lįntökur viš hefšubundin rķkisverkefni.

Fordęmalaus lįntaka

Žau lįn sem hiš opinbera hefur tekiš til žessa hafa veriš mun smęrri ķ snišum en Icesave og įvallt veriš tengd uppbyggingu į innvišum landsins, enda nįnast óumdeilt ķ ķslensku samfélagi aš slķk uppbygging sé hluti af réttmętu hlutverki hins opinbera. Forsendur žeirra lįna hafa aš auki veriš ljósar frį upphafi. Svo er ekki ķ Icesave samningnum žar sem eignir sem ekki hafa veriš metnar į aušsęjan mįta fyrir opnum tjöldum eru lykilbreytur ķ lįnajöfnunni og geta rįšiš śrslitum um žaš hvort landiš žrjóti gjaldeyri til aš greiša af öšrum skuldbindingum. Icesave greišslur munu augljóslega ekki ganga upp ķ neitt sem talist getur til hefšbundinna verkefna ķslenska rķkisins s.s. virkjanir eša samgöngur og mun lįntöku til greišslu į Icesave fylgja sį fórnarkostnašur aš ekki veršur svigrśm til margra annarra verkefna į mešan. Žaš er ešlilegt aš ķslenska žjóšin įkveši hvort slķkt sé įsęttanleg.

Hófsemi ķ stjórnarskrįrtślkunum

Önnur įstęša fyrir mikilvęgi žess aš žjóšin taki įkvöršun ķ Icesave mįlinu er žaš lķtt rędda--en engu aš sķšur raunverulega--vafamįl hvort aš stjórnarskrį Ķslands veiti žinginu į annaš borš vald til aš fara śt fyrir mörk žess sem talist getur veriš hefšbundin og ešlileg lįntaka ķ žįgu lżšveldisins. Nįttśruleg tślkun į stjórnarskrį er sś aš allt vald sem ekki er veitt hinu opinbera berum oršum er įfram ķ höndum fólksins. Žaš er ešlilegt aš efast um aš žegar žjóšin setti landinu stjórnarskrį sem innihélt vald til opinberrar skuldbindingar aš žaš hafi veriš įsetningur hennar aš leyfa rķkinu aš skuldbinda skattgreišendur fyrir hverju sem er. Ef viš förum eftir žeirri hefš aš tślka stjórnarskrįr žröngt žį hlżtur vald til skuldsetningar aš takmarkast viš žaš sem žjóšin telur ešlilega starfsemi rķkisins (t.d. virkjanir og samgöngumįl). Ef žjóšin hefi veriš spurš įriš 1944 hvort aš žaš vęri ętlun hennar aš veita rķkinu óheft vald til aš ganga ķ įbyrgš fyrir misheppnašri spįkaupmennsku einkaašila hefši hśn lķklegast tališ žaš frįleitt, enda mį lķkja Icesave tillögunni viš žaš aš rķkiš gangist ķ įbyrgšir fyrir aušmenn sem stungu af frį ógreiddum reikningi ķ spilavķti. Ef žjóšin hefši viljaš aš Alžingi hefši slķkt vald žį hefši hśn gefiš žaš skżrt til kynna ķ stjórnarskrįnni.

Öfugt sįttasamningaferli

En svo ég hverfi frį lögmęti Icesave samninga um stund, žį er žaš mķn skošun sem lögfręšings sem starfar viš mešferš sįttasamninga aš žaš sé hvorki ešlilegt né rįšlegt aš ķslenska rķkiš semji į žessu stigi mįls. Žegar réttarstaša er jafn ótrygg, deilan jafn opinber og mįlsatvik jafn óljós og raun ber vitni ķ Icesave er žaš sjaldnast varnarašila ķ hag aš setjast til samninga. Žaš vęri mun ešlilegra aš gagnašilar Ķslands ķ Icesave lögfestu mįliš fyrir dómstólum og aš ķslenska rķkiš léti fyrst reyna į frįvķsun. Ef mįliš lifši af (ķ hluta eša heild) tillögu ķslenska rķkisins um frįvķsun vęri tķmi til komin aš setjast aš samningaboršinu, enda gętu lögfręšingar ķslenska rķkisins žį fyrst gert raunsętt mat į žeim lögum og rökfęrslum sem finna mętti ķ mįlsskjölum (sem gagnašilar verša aš leggja fram til aš foršast frįvķsun) og metiš žį įhęttu sem viš gęti blasaš ķ dómsmįli, ķ staš žess aš velta fyrir sér hreinum tilgįtum lķkt og nś. Bśast mętti viš žvķ aš śtkoma slķks samningaferlis vęri mun betur ķgrundašri, raunhęfari og réttlįtari en samningur sem geršur er įšur en formlegur mįlarekstur ef hafinn.

Žvķ mį bęta viš aš réttaróvissa ķ mįlum žar sem mįlsatvik eru opinber eru oft įvķsun til hins stefnda į rķflegan afslįtt af heildarskašabótum og jafnari skiptingu įbyrgšar og įhęttu. Ķ Icesave į hins vegar aš innheimta upp ķ topp og hefur varla veriš samiš um annaš en smįatriši varšandi greišslutķma og skilmįla, auk žess sem öll įbyrgš og įhętta fellur alfariš į ķslenska rķkiš.

Standa žarf vörš um vald žjóšarinnar

Ķ žįgu lżšveldislegrar stjórnskipunar og takmörkunar rķkisvalds myndi ég žvķ fyrst vilja sjį stjórnarskrįrbreytingu sem vķkkar valdsviš Alžingis žannig aš žaš verši augljóst hverjum sem les skrįnna aš auk skuldbindingar ķ žįgu opinberra verkefna leyfist rķkinu einnig skuldbindingar ķ žįgu einkaašila. Žangaš til tel ég allar tilraunir til aš innheimta einkaskuldir af ķslenskum skattgreišendum ekki bara sišlausar heldur ganga žvert į nįttśrurétt einstaklinga sem bśa ķ stjórnarformi žvķ sem viš köllum lżšveldi. Nś velta sumir žvķ fyrir sér hvaš nįttśruréttur sé, sem er ešlilegt žar sem lķtiš hefur boriš į žvķ orši ķ stjórnmįlum eftir aš žręlahald var afnumiš. Žaš hefur žó ekki misst mikilvęgi sitt. Nįttśruréttur einstaklinga eru hin óafsalanlegu mannréttindi sem viš fįum frį skaparanum eša nįttśrunni. Ķ lżšveldi heldur žjóšin žessum grundvallarréttindum utan stjórnvaldisins og žvķ getur stjórnvaldiš hvorki veitt žau né tekiš. Žessi grundvallarréttindi saklauss manns til lķfs (sem er tķmi hans į žessari jörš), frelsis og eigna eru žó ekki nema stafur ķ bók ef ódęmdur einstaklingur getur, įn sķns samžykkis, veriš neyddur af stjórnvaldi til žess aš gefa lķf sitt og eigir (ķ hluta eša heild) til ašila sem eru honum réttarfarslega ótengdir.

Ķ réttarrķki borga žeir seku 

Margar įstęšur eru fyrir žvķ aš ķslenskir skattgreišendur ęttu aš hafna Icesave eins og samningurinn liggur fyrir ķ dag en ein mikilvęgasta įstęšan er sś aš žaš er ekkert réttarfarslegt orsakasamband į milli ķslensks skattgreišanda og skaša kröfuhafa į einkabanka ķ Bretlandi eša Hollandi (hvort sem bankinn er ķslenskur eša erlendur) og skašabótaskylda getur ekki oršiš til milli tveggja ašila nema į milli žeirra sé slķkt orsakasamband. Mašur sem veršur fyrir bķl getur ekki kęrt alla bķlaeigendur, og žó aš bķlaumferš sé leyfš į landinu žżšir žaš ekki aš landsmenn séu bśin aš samžykkja aš bęta persónulega allt tjón sem veršur af notkun bifreiša ķ landinu. Žaš gilda engar sérreglur um menn sem nota banka ķ staš bķla til aš valda tjóni. Aš auki tel ég žaš ekki standast nįttśruréttinn aš frumvörp til brota į frišhelgi lķfs, frelsis og eigna geti oršiš aš lögum bara ef žjóškjörnir galdralęknar hafa dansaš um žaš atkvęšisdans į Alžingi. Ég tel, ólķkt lagalegum pósitķvistum, aš reglur ritašar af Alžingi hafi ekki lögmęti nema žęr virši nįttśrurétt stofnenda lżšveldisins, ķslensku žjóšarinnar. Mašurinn skapaši enda rķkiš en ekki öfugt og ķslenskur einstaklingur į óumdeilanlega rétt į žvķ aš žurfa ekki aš greiša annarra manna skuldir eša bęta annarra manna tjón. Rķkinu er hins vegar tamt aš lįta eins og Ķslendingar hafi kosiš žaš yfir sig en ekki undir og viršist haldiš žeirri firru aš alžingismenn séu stašsettir į milli skaparans og hins almenna ķslenska borgara į skipuriti lżšveldisins, en ekki undirgefnir bįšum.

Fordęmi fyrir framtķšina 

Ég get ekki spįš fyrir um afleišingar žess aš hafna samningnum, en ég tel sķšustu mįnuši og įr hafa sżnt žaš aš gagnašilarnir żkja žęr stórum. Ég tel einnig aš žó žęr verši slęmar geta žęr seint veriš jafn slęmar og žaš fordęmi aš hęgt sé fyrir vel tengda menn aš fara til śtlanda, lįta greipar sópa, hundsa stjórnarskrį landins, og senda skuldirnar į saklausa ķslenska skattgreišendur, börn žeirra og barnabörn, né heldur žaš fordęmi aš leyfa almannažjónunum į Alžingi aš brjóta nįttśrurétt žjóšarinnar og breyta hinni heilögu goggunarröš ķslensks lżšveldis og réttarrķkisins almennt:

1. Skaparinn/Nįttśran

2. Mašurinn

3. Stjórnarskrįin

4. Rķkiš

5. Fyrirtęki (samtök, stjórnmįlaflokkar, o.s.frv.)

Žaš er alveg sama hvernig Icesave er pakkaš inn, innihaldiš alltaf žaš sama - frekari kollvörpun stjórnarskrįrinnar og ķslensks lżšveldis ķ žįgu erlendra hagsmuna. Ķslendingar eru betri žjóš en svo aš lįta jafn blygšunarlaust óréttlęti lķšast, hvort sem heldur innanlands eša utan.

Versta frelsi er betra en besti žręldómur.

Góšar stundir


Icesave afturgangan

Nś bśa undirlęgjur erlendra nżlenduherra sig undir aš senda Icesave uppvakninginn ķ einn eina bęjarferšina til aš reyna aš bregša skuldasnörunni um hįls ķslensku žjóšarinnar meš hótunum og hręšsluįróšri ķ žeim tilgangi aš hlekkja hana viš bįs žar sem mį mjólka śr henni og afkvęmum hennar vaxtagjöld um ókomin įr.

Ég višurkenni hér meš aš ég hef eytt takmörkušum tķma ķ aš skoša nżjustu śtgįfu daušyflisins. Įstęšan er einföld. Žaš er skošun mķn aš Alžingi (og alla ašra en skattgreišendur persónulega) skorti ķ žessu mįli bęši stjórnskipunarlegt vald og umboš til aš gera einkaskuldir glępamanna aš almennum skuldum ķslenskra skattborgara. Žaš er ekkert fordęmi fyrir žvķ aš ķslenska rķkiš gangist ķ įbyrgšir fyrir jafn hįum skuldum, hvaš žį einkaskuldum, og hvaš žį įn nokkurrar aškomu dóms og laga.  Ég tel aš til žess aš rķkisskuldartilbśningur į borš viš Icesave standist stjórnarskrį žurfi annaš hvort aš koma til yfirgnęfandi meirihluti ķ žjóšaratkvęšagreišslu eša breyting į stjórnarskrį žar sem sett vęri inn įkvęši sem heimilar rķkinu berum oršum aš gangast ķ įbyrgšir viš svona einstakar og fordęmisgefandi ašstęšur. Ekki sķst žegar liggur fyrir mjög afgerandi nišurstaša ķ nżlegri žjóšaratkvęšagreišslu žar sem žjóšin var spurš nįnast sömu spurningar og liggur fyrir Alžingi nś. Afstaša mķn er žvķ ķ stuttu mįli sś aš ef ekki mį flį köttinn er tķmasóun aš ręša hvaš skuli gera viš feldinn.

Sem lögfęšingur sem starfar viš mešhöndlun sįttasamninga og geršardóma į erlendri grund er frį mķnum bęjardyrum séš hvorki ešlilegt né rįšlegt aš ašilar semji um "skašabótagreišslu" ķ mįli žar sem réttarstaša er jafn ótrygg og mįlsatvik eru jafn opinber og raun ber vitni ķ Icesave. Žaš vęri samkvęmt mķnum skilningi mun ešlilegri farvegur aš gagnašilar Ķslands ķ Icesave lögfestu mįliš fyrir einhverjum dómstól og aš ķslenska rķkiš léti fyrst reyna į frįvķsun (e. summary judgment). Ef mįliš lifši af (ķ hluta eša heild) tillögu ķslenska rķkisins um frįvķsun vęri tķmi til komin aš setjast aš samningaboršinu, enda gętu lögfręšingar ķslenska rķkisins žį fyrst lagt kalt mat į haldbęr lög og rökfęrslur sem finna mętti ķ mįlsskjölum sem gagnašilum ber aš leggja fram til aš foršast frįvķsun og gęti lagateymi ķslenska rķkisins žį fyrst raunverulega metiš žį įhęttu sem gęti blasaš viš ķ slķku dómsmįli, ķ staš žess aš velta fyrir sér hreinum tilgįtum lķkt og nś.

En Icesave mįliš hefur aldrei komist svo langt aš vera lögfest en samt er rķkiš til ķ aš skrifa undir samning um fullar skašabętur vegna ótta viš dómsmįl reist į tilgįtum sem aldrei hafa veriš vefengdar fyrir rétti og er allskostar óvķst aš haldi nokkru vatni.  Žetta žykir mér meš žvķlķkum ólķkindum.  Svona réttaróvissa ķ mįlum žar sem mįlsatvik eru opinber eru oft įvķsun til hins stefnda į brunaśtsöluafslįtt af heildarskašabótum.  Ķ Icesave į hins vegar aš innheimta heildarupphęš og varla samiš um annaš en smįatriši varšandi greišslutķma og -skilmįla.  Ef ég ętti aš koma meš sleggjudóm ķ žessu mįli myndi ég segja aš annašhvort er samninganefnd Ķslands lygilega vanhęf žegar kemur aš sįttasamningum eša veriš er aš leyna upplżsingum eša semja undir boršiš.  Allt mjög ósęmilegir kostir og ekki til žess fallnir aš leggja til grundvallar žessari tröllvöxnu skuldbindingu.

Hvort nśverandi Icesave tilbśningur er örlķtiš "betri" en einhver fyrri tilbśningur skiptir mig nįnast engu mįli žvķ ég er einnig žeirrar skošunar allir erlendir einkabankaskuldafjötrar sem Alžingi reynir aš setja į ķslenskan almenning (įn žess aš skuldažręlarnir ķslensku gefi fyrir žvķ skżrt samžykki meš žjóšaratkvęši eša stjórnarskrįrbreytingu) eru ekki bara sišlausir heldur ganga žeir žvert į nįttśrurétt einstaklinga sem bśa ķ stjórnarformi žvķ sem viš köllum lżšveldi.

Nįttśruréttur einstaklinga eru hin óafsalanlegu mannréttindi sem viš fįum frį skaparanum/nįttśrunni.  Ķ lżšveldi heldur žjóšin žessum grundvallarréttindum utan stjórnvaldisins og žvķ getur stjórnvaldiš hvorki veitt žau né tekiš.  Žessi grundvallarréttindi saklauss manns til lķfs (sem er tķmi hans į žessari jörš), frelsis og eigna eru žó ekki nema stafur ķ bók ef ódęmdur einstaklingur getur, įn sķns samžykkis, veriš neyddur af stjórnvaldi til žess aš gefa lķf sitt og eigir (ķ hluta eša heild) til ašila sem eru honum réttarfarslega ótengdir. Ķslenskir skattgreišendur eiga ekki aš borga krónu af Icesave vegna žess aš žaš er einfaldlega ekkert réttarfarslegt orsakasamband į milli ķslensks skattgreišanda og skaša innistęšueiganda einkabanka ķ Bretlandi eša Hollandi (hvort sem bankinn er ķslenskur eša erlendur) og skašabótaskylda getur ekki oršiš til milli tveggja ašila nema į milli žeirra sé slķkt orsakasamband.  Mašur sem veršur fyrir bķl getur ekki kęrt alla bķlaeigendur, og žó aš bķlaumferš sé leyfš į landinu žżšir žaš ekki aš landsmenn séu bśin aš samžykkja aš bęta persónulega allt tjón sem veršur af notkun žeirra.  Žaš gilda engar sérreglur um menn sem nota banka ķ staš bķla til aš valda tjóni.

Žvķ mišur hefur umręša um Icesave oft dottiš ķ langar hįrtoganir um "hvernig" į aš borga en ekki "hvort" į aš borga.  Ég tel ekki naušsynlegt aš skoša Icesave lengra en aš "hvort" spurningunni žvķ ég er ekki lagalegur pósitķvisti sem telur hvert einasta hrafnaspark vera lög svo lengi sem žjóškjörnir galdralęknar hafa dansaš um žaš atkvęšisdans į Alžingi.  Ég tel reglur ritašar af Alžingi ekki hafa lögmęti nema žęr virši nįttśrurétt stofnenda lżšveldisins, ķslensku žjóšarinnar.  Mašurinn skapaši enda rķkiš en ekki öfugt og ķslenskur einstaklingur į óumdeilanlega rétt į žvķ aš žurfa ekki aš greiša annarra manna skuldir.  Rķkiš er hinsvegar hér aš lįta eins og Ķslendingar hafi kosiš žaš yfir sig en ekki undir og viršist haldiš žeirri firru aš alžingismenn séu stašsettir į milli skaparans og hins almenna ķslenska borgara į skipuriti lżšveldisins, en ekki undirgefnir bįšum.

Ég get ekki spįš fyrir um afleišingar žess aš hafna samningnum, en ég tel sķšustu mįnuši og įr hafa sżnt žaš aš gagnašilarnir żkja žęr stórum.  Ég tel einnig aš žó žęr verši slęmar geta žęr seint veriš jafn slęmar og žaš fordęmi aš hęgt sé fyrir vel tengda menn aš fara til śtlanda, lįta greipar sópa, skeina sig į stjórnarskrįnni og senda skuldirnar į saklausa ķslenska skattgreišendur, börn žeirra og barnabörn, né heldur žaš fordęmi aš leyfa almannažjónunum į Alžingi aš breyta hinni heilögu goggunarröš ķslensks lżšveldis:

1. Skaparinn/Nįttśran

2. Mašurinn

3. Stjórnarskrįin

4. Stjórnkerfiš

Žaš er alveg sama hvernig Icesave er pakkaš inn, innihaldiš alltaf žaš sama - frekari kollvörpun stjórnarskrįrinnar og ķslensks lżšveldis ķ žįgu erlends skuldažręldóms af žrišjaheimsklassanum.  Ķslendingar eru betri žjóš en svo aš lįta jafn blygšunarlaust óréttlęti lķšast, hvort sem heldur innanlands eša utan.

Versta frelsi er betra en besti žręldómur.

Góšar stundir,


Aš tilefni setningar Alžingi Group

Atburšir sķšustu tveggja įra hafa sżnt svo ekki er um villst aš stjórnvöld landsins eru ekki "viš".  Valdstjórnin er gamalt, rķkt og rótgróiš fjölskyldufyrirtęki meš sķna eigin hagsmuni, sitt eigiš lķf, sķnar eigin reglur og sķn eigin įform.  Stjórnvöld samsvara sig ekki almenningi.  Stjórnvöld sjį sig heldur ekki sem žjóna almennings.  Stjórnvöld sjį almenning fyrst og fremst sem vinnužręla og ölmusužega.  Žręll er enda sį sem vinnur frķtt fyrir ašra įn žess aš hafa um žaš val.  Žaš eina sem ķslenska stjórnmįlaašlinum viršst ekki alltaf bera saman um er hvernig beri aš afhenda ölmusuna og hverjir fįi aš hirša hżru vinnužręlanna og hversu mikiš.  Į žaš aš vera 40% af launum og 24.5% ķ matarbśšinni, eša 50% af launum og 14% ķ matarbśšinni?  Svo ekki sé talaš um hversu mikiš bankarnir, verkalżšsfélögin, og lķfeyrissjóširnir o.s.frv. fį aš taka. 

En afhverju leyfa fullrįša menn hópi fólks meš embęttisleg starfsheiti aš rżja sig eins og rollur žegar lķkurnar į žvķ aš peningarnir endi ķ hinu svokallaša velferšarkerfi eru slakari en ķ happažrennu?  Stjórnvöld framleiša enda ekki neitt, žau bara taka og vilja svo fį žakklęti almśgans žegar žau skila aftur einhverju af žżfinu.  Penn & Teller śtskżra žessa hagfręši svona: "ég er ekki aš taka köku frį žér, ég er aš gefa köku til mķn".  Ķ ljósi žess hvar megniš af ķslensku žjóšarkökunni hefur endaš, vęri ekki rįš aš setja stjórnvöld ķ megrun og aš peningarnir vęri héšan ķ frį įfram ķ hinum framleišna hluta hagkerfisins, hjį Jóni og Gunnu og nżja fyrirtękinu žeirra, frįbęrhugmynd.is, sem framleišir raunveruleg veršmęti og ręšur fólk ķ vinnu?  Eša er betra aš nota peningana ķ aš leggja teppalagšann göngustķg yfir Skeišarįrsand?  Teppiš vęri aušvitaš flutt inn af góšvini Stjórnarinnar og selt meš 800% įlagningu svo góšvinurinn hefši efni į myndarlegu framlagi ķ kosningasjóši fjórflokksins fyrir ómakiš.

Velferšarkerfi Ķslands er aš verša aš ölmusukerfi.  Ķslenska stjórnmįlaelķtan hefur lengi frekar viljaš vera dįš fyrir aš gefa fįtękum ölmusu en hafa fyrir žvķ aš reyna aš reka velferšarkerfi af fęrni og getu.  Žaš er lķka aušveldara aš stjórna fólki žegar žaš er rśiš inn aš skinni og į ekki fyrir nęstu mįltķš.  Hin sorglega stašreynd er sś aš mis-vanhęfir embęttismenn į Ķslandi hafa allt of yfirgripsmikil völd yfir hlutum sem ęttu aldrei aš vera į žeirra forręši.  Žaš er lķka stašreynd aš allt of mikiš af valdi embęttismanna er óreglubundiš gešžóttavald. 

Eini vettvangurinn sem ķslenska žjóšin hefur til aš hefta žaš ofbeldi sem birtist henni ķ gerręši rķkisins er stjórnarskrį lżšveldisins.  Žvķ mišur er bśiš aš grafa svo undan nśverandi stjórnarskrį aš jafnvel žó aš hśn hefši ķ sér žau įkvęši sem žyrfti vęri hępiš aš žeim vęri fylgt.  Ętla ég žvķ aš vona aš komandi stjórnlagažing muni bjóša žjóšinni upp į stjórnarskrį sem inniheldur žęr skżru, einföldu og žrautreyndu reglur sem landiš hefur vantaš sķšan 1262, reglur sem veita einstaklingum landins įžreifanlega lögvernd gegn valdamisbeitingu, valdasöfnun, hagsmunaįrekstrum, gerręši, duttlungum og spillingu.  Ég vona lķka aš stjórnlagažing muni hafa nęgt bein ķ nefinu til aš senda stjórnarskrįna beint ķ žjóšaratkvęšagreišslu, įn viškomu hjį samfélags"žjónunum" į Alžingi.  Žaš sem Ķslendinga vantar er frelsi og eignarréttur, ekki bara gagnvart hver öšrum, heldur fyrst og fremst gagnvart stelsjśku rķkisvaldi sem féflettir meš kvótakerfum, einkavęšingum, veršbólgu, sérsnišnum lagasetningum og gengdarlausri spillingu.  Frelsi og eignarréttur gegn žeim afętum sem nś sperra sig į sżnifundum ķ Alžingishśsinu er lykillinn aš velsęld, velferš, og hamingju į Ķslandi.  Žetta hafa Ķslendingar vitaš sķšan forfešur žeirra bįru bśslóšir og bśfénaš um borš langskip ķ norskum firši fyrir 1100 įrum sķšan og tóku upp orštakiš "aš gjalda keisaranum skatt" yfir žaš aš ganga örna sinna.

Góšar stundir.


Um sišleysi skuldsetningar ķslenska rķkisins

Nś er enn veriš aš ręša hvort ķslenska rķkiš eigi eša žurfi aš "borga" Icesave.

Ég er sjįlf komin į žį skošun aš setja ętti inn skżrt įkvęši ķ stjórnarskrį sem leggur blįtt bann viš skuldsetningu rķkisins, enda eru žeir peningar sem rķkiš ętlar sér til aš greiša lįn ekkert annaš en framtķšarskattinnheimta frį ķslenskum borgurum.  Slķk skuldsetning, a.m.k. įn undangenginnar žjóšaratkvęšagreišslu, er ekki bara sišlaus og hęttuleg heldur einnig svķšandi óréttlįt į fleiri en einn mįta.  

Meš žvķ aš einfaldlega banna skuldsetningu rķkisins įn žjóšaratkvęšis (t.a.m. "Į ķslenska rķkiš aš taka lįn aš upphęš 10,000,000 bandarķkjadala į 5% vöxtum til 4 įra til žess aš byggja virkjun į Svörtuekru? Jį eša Nei") žį hefšu okkar sišspilltu yfirbošarar einfaldlega ekki heimild til žess aš lįta almenna skattborgara greiša fyrir markašssvik śtrįsar-pólitķkur elķtunnar og Icesave mįliš vęri dautt aš žvķ er varšaši ķslenska rķkiš.  Bretar og Hollendingar gętu žį ķ stašin fariš aš eltast viš eigendur og stjórnendur gömlu bankanna, sem žeir hafa aušvitaš engan įhuga į svo lengi sem djśpir vasar ķslenskra skattgreišenda eru ķ sigtinu. Meš žvķ aš banna skuldsetningu ķslenska rķkisins yrši žaš hins vegar jafn lagalega ómögulegt fyrir rķkiš aš "borga Icesave" eins og žaš vęri fyrir heygaffal eša slįttuvél aš skrifa undir rįšningasamning.

Śt frį sjónarmišum eignaréttarins og einstaklingsfrelsisins mį fęra rök fyrir žvķ aš žeir sem sitja į Alžingi ķ dag hafa einfaldlega ekki nęgt eignarréttarlegt tilkall til skatttekna Ķslendinga nęstu tķu eša tuttugu įrin til aš réttlęta žaš aš žeir geti rįšstafaš žeim aš skattgreišendunum forspuršum, hvort sem žaš er ķ lįnaafborganir eša annaš. Ekkert frekar en viš getum persónulega rįšstafaš tekjum nįgranna okkar eša ęttingja.  Rķkiš į einfaldlega aš opna sparisjóšsbók og snķša sér stakk eftir vexti eins og viš hin.  Ég hef heldur enga trś į žvķ aš Ķslendingar vilja lengur kynda undir fölskum bóluhagvexti byggšum į lįnamyllum sem studdar eru af Sešlabanka Ķslands og skiptir engu hvort falspeningarnir flęša ķ gegnum rķki, banka, kirkju, eša saumaklśbb.

Ķ annan staš mį nefna aš skatttekjur eru ekki "tekjur" rķkisins fyrir vinnu, né eru žęr aršgreišslur fyrir fjįrfestingar. Skattheimta getur ekki talist "tekjur" ķ almennri merkingu žess oršs heldur er hśn eignaupptaka framkvęmd meš valdbeitingu, m.a. fangelsun.  Žvķ er ekki hęgt aš hugsa skuldsetningu skatttekna į sama hįtt og skuldsetningu launafólks žegar kemur aš lįntöku. Venjulegur launžegi getur enda ekki löglega hękkaš laun sķn einhliša og fariš sķšan til vinnuveitanda sķns meš brynvaršan bķl, handjįrn og kylfu og hótaš aš lęsa vinnuveitandan inni ef hann fęr ekki aš taka sér žau laun sem hann hefur sjįlfur skammtaš sér.  Žaš er ekki hęgt aš ętlast til sömu forsjįlni af rķkinu og af t.d. launžega sem veit aš hann žarf sjįlfur aš borga sķn lįn meš įvöxtum eigin erfišis.  Rķkiš gerir ekkert til aš "vinna sér inn" skatttekjur.  Žaš bara tekur og ef einhver segir nei žį beitir rķkiš kśgun og ofbeldi.

Žar aš auki leggur sį hópur fólks sem į hverjum tķma er ķ rķkisstjórn žaš ķ vana sinn aš skuldsetja "rķkiš" vel frammyfir kjörtķmabil sitt.  Ef ekki er vilji fyrir žvķ aš banna skuldsetningu rķkisins įn žjóšaratkvęšisgreišslu ętti ķ minnsta lagi aš takmarka skuldsetningu rķkistjórnar hvers kjörtķmabils viš lok žess kjörtķmabils.  Hver rķkisstjórn žyrfti žį aš heimta sjįlf žęr skatttekjur sem žyrfti til aš greiša hennar eigin lįn ķ staš žess aš geta velt žvķ įfram į komandi rķkisstjórnir og jafnvel kynslóšir. Rķkiskassanum vęri žvķ įvallt skilaš į nślli eša ķ plśs.

Ég hef litla trś į žvķ aš bróšurpartur Ķslendinga telji žaš vera einhvernskonar réttlęti aš žjóšin og afkomendur hennar borgi skuldir vanhęfra einkafyrirtękja į borš viš gömlu bankana.  Žjóšin ber ekki įbyrgš į afglöpum valdhafa neitt frekar en aš sjoppueigandi ber įbyrgš į žvķ ef aš afgreišsludama stelur śr bśšarkassanum, eša ręšst į višskiptavini.  Hśn veršur sjįlf aš svara fyrir sinn žjófnaš og lķkamsįrįs, enda ekki nema ešlilegt.  Viš berum sjįlf įbyrgš į okkar persónulegu afglöpum, ekki vinnuveitendur okkar eša kjósendur.  Rķkiš į žar ekki aš vera undanskiliš og žaš besta sem viš getum gert ķ stöšunni er aš lęsa peningakassanum og geyma lykilinn undir hverjum einasta lögrįša kodda ķ landinu.  Upphaf og endir sišleysisins sem hefur tröllrišiš öllu liggur hjį rķkinu og žaš er komin tķmi til aš žjóšin dragi lķnu ķ sandinn.

Góšar stundir. 


Ķslenska Sišferšiskreppan: Vanręksla Stjórnmįlamanna og Gręšgi Athafnamanna

 
Lög og sišferši eru óašskiljanleg hugtök og žaš er vel žekkt aš žegar lög og sišferši skiljast aš ķ žjóšfélagi žį glatast tvennt - annarsvegar viršing fyrir lögunum og hinsvegar sišferšiskompįs samfélagsins. 
 
Ķslensk lög og ķslenskt sišferši
 
Viršingaleysi fyrir lögum og skort į sišferšisvitund hefur nś lengi mįtt merkja ķ ķslensku samfélagi, enda mį segja aš grunnur ķslenskrar sišferši sé sprunginn.  Sprungurnar eru tilkomnar vegna žess aš į Ķslandi hefur oršiš mjög merkjanleg tvķskipting ķ löggjöf.  Ķ mörgum mįlaflokkum hafa veriš sett ein lög fyrir góškunningja stjórnmįlaelķtunnar og önnur fyrir almśgann.  Góškunningjarnir fengu kvóta, banka, hręódżra orku, framlög, fjįrfestingar, styrki, rķkissamninga, undanžįgur, ķvilnanir, rķkisverndaša einokun o.s.frv., į mešan almśginn fékk aš keppa viš forréttindagrķsina į almennum markaši.  Forréttindagrķsirnir, meš ašstoš verndarengla sinna ķ stjórnkerfinu, nįšu aušveldlega yfirhöndinni yfir hinum almenna borgara og mokušu undir sig og velunnara sķna į Alžingi og ķ rįšuneytunum.  En hinn almenni borgari benti fljótlega į aš maškur var ķ mysunni og žjóšin söng "sišlaust en löglegt" į kanntinum viš endasprett ķslenska efnahagsundursins. 
 
Ódęmd brot
 
En žegar fjįrmįla"undriš" hnaut um koll lżstu žeir, sem treyst hafši veriš til aš višhalda réttarrķkinu, ekki yfir įbyrgš į brestum žess, heldur var "gręšgi athafnamanna" kennt um misskiptingu og tap efnislegra gęša.  Meš öšrum oršum, dómararnir kenndu leikmönnunum um ódęmd og óspjölduš brot.  Žaš blasti žó aš stjórnmįlamenn höfšu ķ įratugi reitt aušlindir landsins fram į silfurfati fyrir žessa vanhęfu falsgęšinga, sem ekki kunnu betur til verka en svo aš žeim tókst aš žurrka śt fjįrmįlageira landsins meš stęrstu gjaldžrotum ķ sögu gjaldžrota. 
 
Žaš gleymist žó oft aš taka žaš til greina aš žessum mönnum hefši aldrei tekist aš komast ķ nęgar įlnir til žess aš valda slķkum hamförum hjįlparlaust enda ljóst aš margir śtrįsarvķkinganna eru svo afleitir višskiptamenn aš žeir hefšu aldrei hagnast um krónu hefšu žeir ekki notiš viš ķvilnana stjórnmįlamanna og hriplekrar löggjafar (ķ boši sömu stjórnmįlamanna) sem gerši žeim mögulegt aš stunda hvaša óheišarlegu višskiptahętti sem žeim hentaši, įn žess aš eiga į hęttu aš žurfa aš bęta žann skaša sem žeir ullu. Žennan "lśxus" bjuggu almennir borgarar ekki viš og gįtu žar af leišandi ekki keppt viš slķkt.  Žaš mį fęra rök fyrir žvķ aš śtrįsarvķkingarnir hefšu alls ekki plumaš sig ķ ķslensku višskiptalķfi (né erlendu) hefšu stjórmįlamenn ekki séš til žess aš leikvöllurinn hallaši ķ nķtķu grįšur aš marki almennings.
 

Hvaš er til rįša?

Eins og Ķslendingar hafa vitaš sķšan į tķmum Žorgeirs ljósvetningagoša žį liggur grunnur žjóšarsįlarinnar og samheldni hennar ķ sameiginlegum siš okkar og lögum.  Vegna vanrękslu žeirra sem vörš eiga aš standa um löggjöf lżšveldisins er sį grunnur aš sandi oršinn.  Žvķ mišur er skašinn sem sišleysi ķ lagasetningu hefur olliš nś oršinn svo śtbreiddur, almennur og opinber aš žaš er lķtil von til žess aš almenn sišferšsvitund byggist upp neitt aš rįši fyrr en bśiš er aš samręma löggjöf į Ķslandi grunnreglum réttarrķkisins og gera lögin raunverulega žannig aš sama gangi yfir alla, Jón eša Séra Jón, gott eša slęmt.
 
Įbyrgš į löggjöf į Ķslandi er alfariš hjį žingmönnum Alžingis og hjį Forseta Ķslands, sem saman fara meš löggjafarvald lżšveldisins samkvęmt stjórnarskrį. Engum öšrum en žeim veršur hér kennt um sišferšisvandann.  Rętur sišferšislęgšarinnar liggja undir Austurvelli og Bessastöšum og ķ žvķ starfi sem žar hefur misfarist eša veriš lįtiš liggja milli hluta.  Žaš vantar żmislegt upp į aš lög landsins séu heil, jafnręš og réttlįt.  Žar til aš einkavinalöggjöfin er hreinsuš śt (kvóti, ókeypis rafmagn, rķksvarin einokun, ķvilnanir, einkavinavęšingar, undanžįgur, styrkveitingar o.s.frv.) og stoppaš ķ götin sem eru ķ m.a. fjįrmįla-, skašabóta- og hegningalöggjöfinni žį munum viš glķma viš žann sišferšisvanda sem hefur tröllrišiš ķslensku samfélagi undanfarin įr.  Sišleysiš mun halda įfram į mešan lög gera stjórnmįlaelķtunni og góšvinum hennar kleift aš hagnast meš žvķ aš brjóta į rétti annarra og taka bęši ęru og eigur ķslensku žjóšarinnar įn žess aš dómstólar geti gengiš žar į milli.  Sišferši veršur ekki byggt į kviksandi stjórnmįlaspillingar heldur einungis į klettum heišarleika, réttlętis, frelsis og mannréttinda, žar sem allir standa jafnir fyrir lögum.


Fingrabendingar

Žaš žżšir ekki fyrir spillta stjórnmįlamenn aš kenna "gręšgi" góšvina sinna ķ athafnalķfinu um misfarir ķslensks efnahagslķfs, neitt frekar en afbrżšissemi, hatri, įst, eša einhverri annarri tilfinningu.  Gręšgi hefur alltaf veriš til ķ öllum löndum og į öllum tķmum og hefur veriš drifkraftur nżsköpunar, framleišni og batnandi lķfgęša.  Gręšgi einstakra ašila hefur ekki veriš til mikilla vandręša nema žegar hśn hefur fengiš ašgang aš stjórnkerfinu, eins og hśn gerši į Ķslandi.  Žaš er ekki sök grįšugra athafnamanna heldur stjórnmįlamannanna sem įttu aš gęta stjórnkerfisins.  Žingmenn sem halda žvķ fram aš žeir hafi veriš "fórnarlömb ašstęšna" eru ekki trśveršugir, žeim bar engin skylda til neins nema aš fara eftir eigin sannfęringu og sinna starfi sżnu af skyldurękni og heišarleika.  Žeir geršu žaš ekki og ęttu allir aš segja af sér, ekki bara žeir sem rannsóknarnefndin taldi til - enda fór hśn eftir mun sértękari skilgreiningu į "vanrękslu" en er almennur skilningur žess oršs.
 
Annars er hér stutt myndband af Nóbelsveršlaunahafanum og hagfręšingnum Milton Friedman koma meš nokkra góša punkta um gręšgi ķ žessu samhengi:
 

 
Hęttum aš hafa įhyggjur af gręšgi, enda er hśn ekki ólögleg frekar en öfund, frekja, eša fślt skap.  Menn eiga og mega gręša svo lengi sem žeir brjóta ekki į rétti annarra til žess.  Löggjafinn į aš sjį til žess aš žaš sé ólöglegt aš brjóta į öšrum og gera mönnum kleyft aš sękja rétt sinn fyrir dómi. Sökin er ekki hjį žeim grįšugu heldur žeim sem eiga aš vakta žį.
 
Heišarleiki ķ žjóšfélagi byggist į heišarleika ķ lögum.  Žaš er kominn tķmi til aš sjį hvort aš forréttindafólk į ķslandi getur plumaš sig ķ almennri samkeppni viš okkur hin sem engann kvóta fengu og enga banka įttu. Sömu lög fyrir Jón og Jón Įsgeir, žess krefjast grunnreglur réttarrķkisins.
 
Eins og vitur mašur sagši, žaš er oft hęgt aš koma sér undan įbyrgš, en žaš er aldrei hęgt aš komast hjį afleišingum žess aš koma sér undan įbyrgš.  Lįtum ekki ķslenska žingmenn vera undantekningu frį žessari reglu, žvķ žį fyrst mun sišleysiš byrja.
 
Góšar stundir.

NEI viš Icesave er JĮ viš réttlęti

Undirrituš óskaši ķ dag eftir vištalstķma viš ręšismann Ķslands ķ Washingtonrķki ķ žeim tilgangi aš segja NEI viš Icesave lögunum, ekki af pólitķskum įstęšum heldur af mun einfaldari įstęšu - vegna žess aš A er A.  Žaš er aš segja, undirstöšureglur raunveruleikans og réttlętisins leyfa ekki annaš svar viš spurningunni.  

Hvers er ekki sök er ekki skuld.  Hręšsluįróšur, leynd og falsanir samansafns hryggleysingja, ESB undirlęgja og hentisemis-realativista meš misfķn starfsheiti breytir, lögum ešlisfręšinnar samkvęmt, ekki sandi ķ sśkkulašibśšing.  Žeir sem vita aš A er A žurfa ekki hręšsluįróšur og sannfęrast ekki af slķku žvķ žeir lifa ķ heimi réttlętis og raunveruleika žar sem gaffall er gaffall og ekki skeiš undir "sérstökum kringumstęšum" og žeir standa viš raunveruleikann, vegna žess aš ef A er ekki A žį er er ekkert vķst ķ žessum heimi og viš veršum öll fórnarlömb hentisemispólitķkur smįkónga samfélagsins.

Iceave žjóšaratkvęšiš er ekki spurning um stjórnmįl, utanrķkismįl eša ašra meš-eša-į-móti pólitķk.  Icesave žjóšaratkvęšiš er spurning um réttlęti og hvort skošanir skulu settar skör hęrra en stašreyndir (hvort sem žaš er tilvist žeirra eša skortur į žeim).  Viš kjósum um žaš hvort réttlęti sé bara réttlęti žegar žaš er žęgilegt og hentugt og žóknanlegt yfirbošurum žjóšarinnar, eša hvort aš réttlęti sé réttlęti hvort sem okkur hentar śtkoman.  Žetta er kosning um hvort aš rangt sé rétt eša hvort aš rangt sé rangt.  

Žeir sem kjósa NEI eru aš kjósa gegn žvķ aš valdhafar og žeir sem tala hęst ķ žjóšfélaginu geti meš munnlegu og skriflegu "hókus pókus", ž.e. hentisemis-afstęšishyggjublašri, breytt vķni ķ skolp, hvķtu ķ grįtt og grįu ķ svart, žegar žeim svo žóknast.  Žeir sem segja NEI viš Icesave lögunum kjósa aš hvķtt sé hvķtt - og aš rétt sé rétt, vegna žess aš slķkur er raunveruleikinn.

 Góšar stundir


Glešilegan žaš-sem-er-eftir-af-fullveldinu dag!

     Innilegar óskir til allra nęr og fjęr um glešilegan fullveldisdag.  Įleitin spurning er žó hversu miklu fullveldi er fyrir aš fagna.  Žaš er enda fremur erfitt aš fagna efnahagslegu fullveldi Ķslands žegar sś staša viršist hafa komiš upp aš einfalt og fremur augljóst persónulegt einręši Danakonungs ķ formi sveršs og skipana hefur vikiš fyrir margflęktu og illgreinanlegu efnahagseinręši ķ formi skulda, samninga, skatts og veršbólgu.  Sama frelsismissinn og rķkisręšiš mį žó merkja af hvoru tveggja.  

     Žaš mį helst vona aš ķ dag vakni einhverjir til umhugsunar um hvaš frelsiš sem viš fögnušum 1918 žżšir ķ raun og veru fyrir žjóšina og aš menn spyrji sig hvort viš viljum halda žvķ ķ orši, į borši, eša gangast viš alžjóšlegum samningum sem munu selja žjóšina undir erlent efnahagslegt yfirvald og miskun, hvaša nöfnum svo sem žaš er kallaš og undir hvaša formerkjum.  Frelsi er frelsi.

Góšar stundir. 


Markašur vs. spilavķti

Į Ķsland aš vera meš hlutabréfamarkaš?

Ég skrifaši innganginn aš žessum pistli af tilefni athugasemdar Jślķusar Björnssonar viš žessa fęrslu, en hann hefur komiš meš mörg góš og mįlefnanleg innlegg ķ umręšur į žessari sķšu. Mér fannst mikilvęgt aš koma žessu aš nś žegar viš stöndum frammi fyrir afleišingum hruns veršbréfamarkašarins į Ķslandi og ęttum meš sanni aš spyrja okkur įšur en lengra er haldiš hvaša gagn slķkir markašir gera žjóšfélaginu almennt.

Kartöflur og hlutabréf

Veršbréfakaup og -sala ķ sinni einföldu, heišarlegu og upphaflegu mynd fylgdi bęši almennri višskiptaskynsemi og markašslögmįlum. Menn keyptu ķ žeim fyrirtękjum sem žeir gįtu séš aš myndu veita žeim arš į svipašan hįtt og kartöflubóndi velur sér gott śtsęši. Žannig skapašist kerfi žar sem fyrirtęki sem įttu sér gróšavon fengu fjįrmagn frį fjįrfestum og veršmęti samfélagsins rötušu į žį staši sem mest varš śr žeim. Bestu fyrirtęki samfélgsins fengu fjįrmagn til žess aš skapa veršmęti og var śtkoman aukin hagsęld, veršmętasköpun og įnęgja bęši hjį fyrirtękjum og hjį fjįrfestum.

Matador-reglunum breytt

Meš tķmanum hafa komiš upp alls konar kerfi og tilbśningur til aš svindla į žessari višskiptaskynsemi t.a.m. meš žvķ aš blįsa upp virši fyrirtękja og eigna žeirra. Žessi svokallaša "žróun" hlutabréfamarkašarins gerši žaš aš verkum aš almenn skynsemi varš gagnslķtil žvķ lögmįlin breyttust og innherjavišskipti og fjįrglęfraspil tók viš af almennu višskiptaviti į žessum markaši. Frjįls og kapķtalķskur markašur varš aš hįlf-frjįlsum markaši meš sósķalķskum innherjum sem mišstżršu upplżsingum og tękifęrum į milli manna utan markašarins, ķ reykfylltum bakherbergjum og śtlenskum snekkjum. Žeir sem ekki voru hluta af žeim litla hóp įttu sér aldrei mikla gróšavon.

Markašsskrumi į borš viš žetta mį į nokkurn hįtt lķkja viš žvķ žegar reglum er breytt ķ Matador žannig aš nokkrir eša allir leikmenn verša snögglega rķkir, t.a.m. meš žvķ aš lįta leikmenn fį 20.000 ķ staš 2.000 žegar žeir fara yfir byrjunarreit. Žaš verša allir kįtir um stund en į móti kemur aš spiliš endar fljótt žar sem aš bankinn tęmist. Į sama hįtt var innra jafnvęgi hlutabréfamarkašarins (heišarlegum višskiptahįttum į jafnréttisgrundvelli) hent śt ķ hafsauga til žess aš nokkrir gętu grętt į tį į fingri. Žetta var hęgt einfaldlega vegna žess aš stjórnvöld, gęslumenn markašarins, voru gįlaus meš meiru viš sķnar lagasetningar og komu ekki ķ veg fyrir vafasama višskiptahętti og svindl, eins og viš ętlumst til aš žau geri.

Réttar upplżsingar eru naušsynlegur hluti frjįls markašs

En aftur aš hruninu, žvķ aš eftir žvķ sem aš bókhaldsgögn og ašrar upplżsingar um fyrirtęki uršu óįreišanlegri varš meiri spilavķtisbragur į veršbréfastofnununum og spilling og svo viršist sem helber glannaskapur hafi nįnast alfariš tekiš viš af "gamaldags" višskiptaviti og rekstrarhagfręši. Žaš skipti meira mįli ķ veršbréfavišskiptum aš vita hver įtti hvaš, og hvaš žeir ętlušu aš gera nęst, en aš vita žaš hvernig fjįrhagur fyrirtękis sjįlfs leit śt. Skynsemi og višskiptavit var oršiš nįnast śrelt. Aš lokum endušum viš žar sem viš erum ķ dag: ekki meš einfalt og hagsęlt veršmętakerfi heldur meš meš flókiš og svikult brunahagkerfi, byggt śr fjįrglęfrapappķr, en ekki śr raunverulegum veršmętum, enda fušraši žaš allt saman upp aš lokum.

Bęši eftirlits- og réttarkerfiš brugšust viš aš halda višskiptum heišarlegum og svikalausum. Žetta er eitt stęrsta vandamįliš sem blasir viš Ķslandi ķ dag. Spillingunni sem lagši landiš ķ rśst veršur aš linna og eftirlit meš fjįrsvikum, óheišarlegum višskiptahįttum og markašsskrumi aš komast į kopp žvķ annars munu svikamyllurnar halda įfram og sżkja trekk ķ trekk önnur og heilbrigš svęši ķ hagkerfinu -- og óheišarlegir athafnamenn munu, rétt eins og ķ Matador, tęma bankann viš hvert tękifęri sem bżšst. 

Svik og lögleysa eru sökudólgarnir, ekki hlutabréfamarkašir almennt

Ešli hlutabréfamarkašarins ķ sinni einföldu mynd er ekki svikult og glęfralegt ķ sjįlfu sér. Markašur meš hlutabréf er enda ekkert öšruvķsi ķ ešli sķnu en markašur meš hvaš annaš žar sem vörur eru keyptar og seldar samkvęmt lögmįlum frambošs og eftirspurnar. Slķkir markašir hafa veriš viš lżši sķšan mannskepnan fór aš framleiša meira en hśn gat sjįlf notaš og er forsenda žess aš fjįrmagn rati į žį staši ķ hagkerfinu žar sem er mest not fyrir žį.

Žaš er, og hefur alltaf veriš, hęgt aš eiga jafn ešlileg višskipti meš hlutabréf eins og kartöfluśtsęši. Žęr kartöflur, og žau fyrirtęki, sem lofa bestu seljast best og eftirspurnin hękkar veršiš. Žęr kartöflur, eša fyrirtęki, sem ekki lofa góšu verša ódżrari žvķ fęrri vilja kaupa. Į ešlilegum hlutabréfamarkaši (bęi einka- og almennum) hękka hlutabréf ķ fyrirtękjum į borš viš LS Retail, CCP og Össur en hlutabréf ķ eignarżrum leppfyrirtękjum aušmanna veršur nįttśrulega lįgt žegar innihaldslżsingin blasir viš og engin bellibrögš eru ķ boši til aš blįsa upp veršiš.

Aš sjįlfsögšu kemur žaš žó fyrir aš birtist óvęntir hįstökkvarar - en slķkt er ešlilega undantekning, frekar en regla, eins og virtist vera į ķslenskum hlutabréfamarkaši fyrr į žessum įratug žar sem hįstökk virtist vera oršiš normiš. Ešlileg og upplżst hlutabréfavišskipti geta hinsvegar hvatt kerfisbudiš til góšra višskiptahįtta žegar slķkir hęttir leiša beint til hęrra veršmętis og betri stöšu fyrirtękis. Žeir sem vinna vel, gręša og žeir sem stunda vafasöm višskipti enda į hlišarlķnunni eša ķ gjaldžroti. Žetta er ešlileg starfsemi markašarins. Žaš er ekki ešlileg starfsemi markašs žegar verš į hlutabréfum ķ tęknilega gjaldžrota fyrirtękjum rżkur upp śr öllu valdi - slķkt er ekki hęgt įn svika og svik eru ekki illmöguleg nema žar sem stjórnvöld vanrękja ešlilegar lagasetningar gegn žeim, eša žaš sem verra er, jafnvel żta undir žau meš vafasömum lagasetningum.

Markašsskrum, svik og innherjavišskipti

Žegar ešlilegum markašsreglum er ekki fylgt (eša eru ekki til stašar) blossar yfirleitt upp gķfurleg spįkaupmennska og žį kemst spilavķtisbragur į višskiptin žar sem vešjaš er į aš fyrirtęki hękki, eša lękki, ķ verši - ekki endilega vegna breytinga ķ raunvirši eša aršsemi žeirra - heldur vegna žess aš einhver nęr aš leika einhverja bókhaldsloftfimleika, blįsa upp verš meš óheišarlegum višskiptahįttum, fęr vešur af innherjaupplżsingum eša öšru sem hefur ekkert meš raunveruleg gęši fyrirtękis aš gera. Klķkuskapur og sögusagnir taka viš af stašreyndum og orš tekur viš af borši.

Slķkur "markašur" į ekkert skylt viš ešlilegan frjįlsan markaš - žvķ į ešlilegum markaši eru menn upplżstir um hvaš žeir eru aš kaupa. Žeir sem keyptu hlut ķ ķslenskum bönkum sumariš 2008 voru allt annaš en upplżstir um raunverulega stöšu mįla og žaš eyšilagši virkni ešlilegs markašar.

Žetta er į nokkurn hįtt eins og ef aš mjólkurvörur vęru ekki lengur merktar meš innihaldinu. Žś yršir aš kaupa fernu og fara meš hana heim og smakka į innihaldinu įšur en žś kęmist aš žvķ hvaš vęri raunverulega ķ fernunni. Žaš gęti veriš allt frį žvķ ferskur rjómi yfir ķ śtrunna mysu. Žaš sér hver mašur aš veršlagning į fernum myndi fara algjörlega śr skoršum žvķ enginn myndi vita hvers virši hver ferna raunverulega vęri og upplżst kaup yršu aš spįmennsku. Žeir sem sķšan kęmust yfir innherjaupplżsingar śr mjólkurbśunum gętu sķšan upp allan rjómann og skiliš eftir śtrunnu undanrennuna handa hinum sem ekkert vita. Upplżstur markašur er heišarlegur markašur.

Hvaš er til rįša

Viš ęttum aš stefna aš žvķ aš byggja upp į Ķslandi hófsaman markaš meš hlutabréf sem ķgrundašur er ķ raunveruleikanum en ekki skżjaborgum og višskiptavit veršur ofar spįkaupmennsku. Ešlileg hlutabréfavišskipti eru enda mjög góš fyrir efnahaginn.

Žaš žarf aš herša reglur um heišarleika og gagnsęi ķ bókhaldi auk žess aš setja strangar reglur og višurlög viš misferli meš innherjaupplżsingar, krossatengsl, hagsmunaįrekstra og annaš žaš sem gert hefur mönnum kleyft aš beita svikum og blekkingum į annars heišarlegum markaši. Lagaholunum žarf aš loka.

Margir Ķslendingar töpušu į hlutabréfamarkaši vegna žess aš žeir geršur rįš fyrir aš hann vęri heišarlegur markašur meš hlutabréf. Nś er tķmi til aš tryggja aš sś trś verši raun.

Ég myndi vilja byrja į žvķ aš sjį stjórnlagažing koma saman žar sem settar vęru skżrar og ófrįvķkjanlega stjórnarskrįrįkvęši um hagsmunatengsl rįšamanna viš atvinnulķfiš til aš tryggja žaš aš fjarlęgš verši sś hvatning sem margir ašilar innan löggjafa- og framkvęmdavaldsins hafa haft til aš vanrękja lagasetningaskyldur sķnar žegar kemur aš réttlętismįlum į markašnum s.s. žau grįu svęši žar sem "leyfst" hafa żmis fjįrsvik og blekkingar.

Žingmenn, dómarar og rįšherrar eiga ekki aš vera truflašir af utanaškomandi įhrifum (s.s. gengi śrvalsvķsitölunnar į eignasafn sitt og sinna) žegar žeir eiga aš vera aš semja vandašar lagasetningar og fjalla um dómsmįl sem tryggja eiga réttlęti, sanngirni og heišarleika ķ landinu. Žeir sem ekki geta sętt sig viš strangar reglur um hagsmunaįrekstur eiga aš finna sér starf viš hęfi ķ einkageiranum žar sem žeir sitja viš sama borš og ašrir. Žeir eiga ekki heima ķ stjórnsżslunni. Hagsmunaįrekstur žingmanna er ekki mannréttindi. Krafan į réttlįtt og óhlutdręgt réttarkerfi er hins vegar mannréttindi ķslenskra rķkisborgara. 

Góšar stundir 


Rįšherra, dómari og fangavöršur

Valdasviš rįšherra ķslensku rķkistjórnarinnar er um margt fariš aš minna į gömlu fógetana, en žeir lentu sem fręgt er oršiš fyrir mannréttindanefnd fyrir žaš aš fara til skiptis meš framkvęmda- og dómsvald.

Ķslenska rķkisstjórnin, framkvęmdavaldiš, er bśiš aš dęma žjóšina forspurša ķ 15 įra skuldažręldóm og skattpķningu įn žess aš žar komi nokkurstašar aš višurkennt dómsvald eša žrišji ašili sem kallast gęti hlutlaus eša faglegur. Hęgt vęri raunar aš komast framhjį slķku ef žjóšin lżsti sig seka, en henni hefur ekki veriš bošiš aš tjį sig um mįliš ķ žjóšaratkvęšagreišslu - enda viršast oršstķr og lķfsgęši landsmanna ekki koma žjóšinni nęgilega mikiš viš aš mati stjórnvalda.

En, fyrst aš Ķslendingar eiga aš bśa ķ einu allsherjar skuldafangelsi er spurning hvort viš ęttum ekki aš fara alla leiš og endurskķra landiš "Stóra Hraun" -- bara rétt į mešan į afplįnun ķslensku žjóšarinnar stendur?

Viš gętum lķka lokaš "Litla Hrauni" į til 2024 og sparaš meš žvķ umtalsveršar fjįrhęšir, enda ekkert vit ķ žvķ fyrir stjórnvöld aš lęsa suma afbrotamenn inni ķ fullu fęši og hśsnęši į mešan ašrir ķslenskir sakamenn (svokallašir skattgreišendur) sem eru einnig aš afplįna fyrir afbrot (Icesave) fį aš bśa heima hjį sér.

Sjį annars nįnar grein mķna um Icesave mįliš hér aš nešan.


mbl.is Margt hangir į Icesave
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Icesave: Eigiš skinn eša annarra?

"It is error alone which needs support of the government. Truth can stand by itself."
-- Thomas Jefferson (1782)

Enginn glępur įn refsingar. Engin refsing įn sektar

Žaš gerist sjaldan aš fólk talki viljandi į sig refsingu įn įbyrgšar eša sektar. Fįir sjįlfbošališar finnast til žess aš sitja ķ fangelsi eša borga sektir fyrir glępi sem žeir ekki hafa framiš. Hvaša gjöršir teljast refsanlegir glępir er į įbyrgš hlutlausra stjórnvalda aš įkvarša, sem og aš įkvarša um sekt eša sakleysi. Viš žessa framkvęmd er notast viš kerfi sem fólk heimtar yfirleitt aš sé lżšręšislegt, réttlįtt og óhlutdręgt.

Nś standa Ķslendingar frammi fyrir alžjóšasamfélaginu meš refsingu, sekt upp į mörg hundruš milljarša, sem greiša skal til Breta og Hollendinga, fyrir gjörš sem heitir Icesave. Ekki žykir žó ljóst aš:

     a) vķsvitandi glępur eša misgjörš hafi veriš framinn, samkvęmt ótvķręšum og skżrum lögum 

eša,

     b) aš, hafi glępur veriš framinn, aš ķslenska žjóšin sé sannanlega sökudólgurinn.

Engu aš sķšur hafa rįšamenn žjóšarinnar bošiš hana fram ķ 15 įra sjįlfbošastarf viš aš borga svokallašar "skuldir óreišumanna". 

Žetta hefur veriš gert žrįtt fyrir aš ķ Icesave mįlinu hafi hvergi komiš aš mįlum neitt kerfi sem hefur žaš hlutverk aš leggja mat į žętti mįlsins į lżšręšislegan, réttlįtan og óhlutdręgan mįta t.a.m. ķ gegnum einhvern af evrópsku- eša alžjóšlegu dómstólunum eša žį ķ gegnum alžjóšlega geršardómara eša sįttasemjara. Né heldur var eitthvaš annaš land, eša lönd, innan eša utan Evrópu bešin aš leggja mat į mįliš og mišla mįlum į diplómatķskan mįta. Žetta mjög svo opinbera mįl hefur veriš mešhöndlaš eins og einkamįl, en žegar réttlętismįl į borš viš žetta koma upp ķ samfélagi žjóšanna er hvergi eins mikilvęgt aš žau hljóti opinbera mešferš. Sérstaklega ķ tilviki sem žessu žar sem smįrķki į viš tvö gamalgróin fyrrum heimsveldi aš etja.

Af įstęšum sem eru mér, og mörgum, gersamlega óskiljanlegar (žrįtt fyrir svokallašar śtskżringar rįšamanna) var samiš um refsingu ķslensku žjóšarinnar įn žess aš žar kęmi nokkurstašar aš hlutlaus eša ķ žaš minnsta faglegur žrišji ašili. Žaš var aš sjįlfsögšu ekki ķslenska žjóšin sem stóš ķ röš fyrir utan stjórnarrįšiš og skrifaši undir skuldasamninginn heldur okkar kjörnu fulltrśar ķ framkvęmdavaldinu.

Hvaš kemur til?

Žaš blasir viš sś spurning afhverju ķ ósköpunum ķslenskir rįšherrar undirritušu samning sem mun afsala stórum hluta lķfsgęša žjóšarinnar til erlendra stjórnvalda og żta undir fįtękt og landflótta. Svariš er ekki augljóst. Sumir segja aš okkur hefši annars veriš śthżst śrsamfélagi žjóšanna, en sį ótti į sér litla stoš žar sem Ķsland er meš almennt góšan oršstķ ķ samfélagi žjóšanna og žyrfti meira til en óljósa kröfu ķ ódęmdu mįli til žess aš gera Ķsland aš śtlaga Evrópu eša heiminum, žaš sżnir sagan.

Ašrir segja aš viš bįrum įbyrgš į bönkunum žvķ žeir störfušu undir gallašri löggjöf sem viš bįrum įbyrgš į. En ef žaš vęri nęg įstęša ętti rķkiš aš borga skuldir allra landsmanna viš gömlu bankana į sama grundvelli.

Starfsframa-stjórnmįlamenn og ESB draumurinn

Fleiri įstęšur hafa veriš nefndar en ég vil sérstaklega nefna tvęr sem ég held aš séu veigamiklar. Sś fyrri er framapot ķslenskra stjórnmįlamanna, en žaš er ljóst aš žeir stjórnmįlamenn sem hafa veriš ķ lykilstöšum viš aš koma löndum sķnum ķ Evrópusambandiš hafa gjarna veriš "veršlaunašir" meš tilkomumiklum starfstitlum innan hins gķgantķska skrifręšisbįkns. Žetta er hvati til stjórnmįlamanna aš vera ķ žeim hópi sem kemur landinu ķ sambandiš žvķ aš sjįlfsögšu eru ekki višlķka stöšuhękkanir og innanbśšarašgangur ķ boši fyrir starfsframa-stjórnmįlamenn hér heima fyrir. Einn forseti, tylft rįšuneyta og lķtiš samansafn af rķkisstofnunum keppir ekki viš ESB žegar kemur aš alžjóšlegum frama -- og ķslenskir stjórnmįlamenn (og reyndar margar ašrar starfsstéttir) eiga litla sem enga von um aš fį störf hjį stofnunum ESB ef Ķsland er ekki ašili aš sambandinu. Einungis ašild opnar dyrnar į aš sękja um žessar stöšur. Ašild viršist sķšan algjörlega undir žvķ komin aš Ķsland samžykki Icesave, og er žar komin hvati framapotaranna til aš skrifa undir. 

Kerfislęgur "Dirty laundry"

Hin įstęšan er įlyktun dregin af žeirri stašreynd aš ķslensk stjórnvöld sóttust aldrei trśveršuglega eša fastlega eftir aškomu žrišja ašila aš skuldamįlinu (s.s. sįttasemjara, geršardómara eša alžjóšlegra dómstóla) en lögfręšingar vita aš žegar tveir ašilar semja fyrir luktum dyrum er žaš yfirleitt vegna žess aš annar ašilinn eša bįšir vilja foršast aš višra innanhśsmįl sķn (s.k. "dirty laundry") og aš opinbera fyrir umfjöllun og nįnari skošun fjölmišla.

Žeir sem eru saklausir og hafa ekkert aš fela kjósa sjaldnast leynd og einkamešferš, sérstaklega ekki žegar viš ofurefli er aš etja žvķ aš ķ opinberum mįlaferlum felst įkvešiš öryggi ķ žvķ aš umheimurinn fylgist meš og žjónar hlutverkieftirlitsašila. Žaš er enda aušveldara aš kśga minni mįttar ķ luktum fundarsal en fyrir framan sjónvarpsmyndavélarnar.

Aš segja aš dómstólaleiš hafi ekki veriš fęr er hįlfsannindi žvķ žetta er heimsfręgt stórmįl sem marga faglega alžjóšlega dómstóla og dómara myndi klęja ķ puttana aš fį į sitt borš, sem og alžjóšlega sįttasemjara og geršardómara. Žaš hefši veriš hęgt aš fara meš žetta einhliša fyrir dómstóla og setja žannig pressu į Bretland og Holland aš svara - eša žį aš borga ekki og neita aš śtkljį žetta nema fyrir dómstólum og pressa žannig į gagnašilana til žess aš velja sér dómstól og sękja mįliš eša fį ekki greitt.

Viš hefšum lķka einfaldlega getaš fariš meš mįliš fyrir ķslenska dómstóla og sett žannig pressu į gagnašilana aš koma og fį mįliš flutt śt til óhįšari dómstóls. Ķslenskir dómstólar enda ekki ķ sjįlfu sér ófęrir aš dęma eftir evrópulöggjöf ef svo ber undir, sérstaklega žegar skortir fordęmi. Viš hefšum lķka getaš fariš meš mįliš fyrir breska dómstóla, en žeir dómarar eru mjög faglegir og ekki alltaf hlišhollir rķkisstjórninni ķ svona mįlum, žannig žaš hefši mįtt reyna żmislegt įšur en viš beygšum okkur ķ duftiš. En ekkert var gert.

Hvaš er veriš aš foršast?

Nęsta spurningin hlżtur žvķ aš vera sś afhverju ķslensk stjórnvöld myndu ekki vilja nįnari skošun į mįlinu? Ķslensk stjórnvöld vilja greinilega af einhverjum sökum foršast langvinna, opinbera og ķtarlega śrvinnslu į įstęšum og ašstęšum bankahrunsins, į borš žį sem yrši raunin ķ alžjóšlegu dómsmįli. Gleymum žvķ ekki aš margir nśverandi eša fyrrum stjórnmįlamenn og višskiptamenn myndu žurfa aš gefa eišsvarnar yfirlżsingar og žola mun nįna skošun af mjög fęrum erlendum mįlafęrslumönnum. Mašur hlżtur aš spyrja sig hvort aš hvöt einhverra sé aš forša sér eša sķnum frį žvķ aš žurfa aš fremja meinsęri eša hljóta alžjóšlega nišurlęgingu sem fylgir žvķ aš vera flett ofan af sem spilltum stjórnmįlamanni eša višskiptamanni sem kom žjóš sinni į kśpuna?

Hvatinn gęti žó einnig einfaldlega veriš sį aš stjórnvöld gera sjaldnast neitt sem ógnar tilvist sinni og stjórnmįlamenn, sem hafa nżlega séš reiši landsmanna, žyki sį kostur skįrri aš beygja sig bak viš luktar dyr undir erlent ofurefli en aštaka įhęttuna į almennri og algjörri uppreisn og jafnvel allsherjarbyltingu. Žaš er jś ekki svo aušvelt aš skipta um starfsvettvang į Ķslandi ķ dag. Margir innan stjórnsżslunnar vita žaš aš įn klķkukerfisins vęru žeir ekki ķ žeim stöšum og į žeim launum sem žeir eru į ķ dag og hlżtur žaš aš vera nokkur hvati til žess aš hreyfa ekki of mikiš viš kerfinu og halda almenningi rólegum. Samtrygging stjórnmįlamanna getur skiljanlega veriš sterk žegar kemur aš tilvist kerfisins sem žeir starfa ķ og ķ raun gęti žaš veriš til of mikils męlst aš ętlast til žess aš stjórnvöld sjįlf séu sķn eigin lögregla. Žaš er enda ekki löng hefš fyrir stjórnsżslulögum į Ķslandi, og eins og sést af žvķ hversu afsagnir eru óalgengar žį refsa ķslenskir stjórnmįlamenn sér ekki oft sjįlfir. Hér viršist žurfa til annaš afl.

Sektarkennd ķslensku žjóšarinnar

Ķ tilvitnun minni ķ Thomas Jefferson, landsföšur og žrišja forseta Bandarķkjanna, segir hann aš žaš eitt žurfi stušning stjórnvalda sem rangt er, žvķ aš sannleikurinn getur stašiš óstuddur. Aš sjįlfsögšu žżšir žaš ekki aš allt sem stjórnvöld segja sé rangt heldur bendir hann į aš ekki žurfi opinbera ašila eša embęttismenn til aš sannfęra almenning um žaš sem satt er og rétt. Žetta į sérstaklega viš um žróuš samfélög menntašra manna, lķkt og Ķsland, žar sem fólk er upp til hópa bęši lęst og hugsandi. Žess vegna er žaš sérstaklega varhugavert žegar stjórnvöld eyša miklu pśšri ķ aš sannfęra menntašan almenning um hluti sem viršast ganga žvert ekki bara į almenna skynsemi heldur réttlętiskennd og vilja meirihluta žjóšarinnar.

Žaš er gömul lögfręšitugga aš sį sem vitandi gręšir į glęp er sekur žó hann hafi ekki framiš glępinn -- enda er t.a.m. nęr allstašar ólöglegt aš kaupa muni sem vitaš er aš eru stolnir žó svo aš kaupandinn hafi ekki stoliš žeim sjįlfur. Aš vissu leyti er ķslenska žjóšin bśin aš vera aš njóta góšs af žżfi śtrįsarvķkinganna, žaš gręddu jś ašrir en śtrįsarvķkingar į žvķ aš nota ódżrt lįnsfé; į kaupum og sölu į hlutabréfum; į śtblįsnum fasteignamarkaši o.s.frv. en munurinn er sį aš nęr allt venjulega fólkiš vissi ekki aš viš vorum ķ brjįlušu žensluskeiši sem kynt var af illa fengnum brenniviš og milljarša innherjavišskiptum lķtils hóps. En nś žegar viš vitum hvernig ķ pottinn var bśiš kemur engu aš sķšur upp sektartilfinning hjį mörgum fyrir aš hafa į annaš borš tekiš žįtt ķ žessu, eša ekki spurt fleiri spurninga.

En į mešan aš žaš er skiljanlegt aš fólk finni til sektarkenndar yfir Icesave, aš hafa "leyft" hruninu aš gerast, og finni til meš erlendum innistęšueigendum, eru ķslenskir skattgreišendur engu aš sķšur 99% saklausir af žessum hörmungum. Fagmennirnir, rįšamennirnir sem įttu aš gęta efnahags landsins og nżta viš žaš visku sérfręšinga ķ hagfręši, lögfręši og višskiptum annaš hvort geršu žaš ekki eša skelltu viš skollaeyrum. Eša žį aš žeir voru of uppteknir viš aš troša eigin vasa afgóšęrisdollurum; eša aš skoša möguleika sķna į žvķ evrópskum starfsframa. Eins og stendur takmarkast ašgangur stjórnmįlamanna, hagfręšinga og lögfręšinga aš opinberum evrópskum atvinnumarkaši enda aš miklu leyti af EFTA stofnunum og EFTA dómstólunum, sem fyrir framapoturum lķtur śt eins og blautur malarvöllur į mešan ESB er Wembley.

Upp śr duftinu 

Ķslenska žjóšin ętti aš hlusta į ónotin ķ maganum sem rumska ķ hvert skipti sem Icesave kemur upp. Viš veršum aš krefjast žess aš mįliš verši gert upp af dómstólum eša žrišja ašila og öll skśmaskot hreinsuš. Žaš er aldrei of seint aš fara meš réttlętismįl fyrir dómstóla. Žaš sęmir hvorki ķslensku žjóšinni aš gera upp spillingamįl meš leynimakki ķ bakherbergjum né heldur aš refsa saklausri žjóš meš žvķ aš žjóšnżta landiš aš allsherjar skuldafangelsi. Rétt skal vera rétt og allt uppi į boršum, ekki bara fyrir okkur heldur fyrir heimsbyggšinni. Sérstaklega ef koma skal fyrir stęrsta sekt, og stęrsta refsing, Ķslands sķšan 1262.

Ég męli annars meš žvķ aš byrja į žvķ aš kjósa til stjórnlagažings hiš allra fyrsta svo ķslenska žjóšin geti lokins sett sér sķna eigin stjórnarskrį meš žeim grundvallar lżšręšisreglum sem žar žurfa aš vera til žess aš hęgt sé aš gera sér einhverja von um heišarlega stjórnarhętti.

Góšar stundir

 

 


Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband